Kelj je bogat izvor vitamina A i vitamina C, kalcija i željeza, luteina te prehrambenih vlakana. Sadrži velike količine kalija, a čak sedam je puta bogatiji beta karotenom od brokule. Siromašan je kalorijama. Prednost mu je i ta što se može pripremiti na raznovrsne ukusne načine.
Mladi kelj
I dok je kelj lisnati brat kupusu, za one kojima njegov okus baš ne leži, rješenje je mladi kelj. Ova izuzetno zdrava povrtnica sadrži spojeve ugljikohidratnih struktura, prebiotike (neprobavljivih sastojaka hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama), te vitamine i minerale u velikim količinama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije, te na taj način pogoduju zdravlju domaćina. Mladi je kelj lakši za probavu od starije varijante jer su njegova vlakna više topiva u vodi i ima manje celuloze nego „stari“ kelj. Mladi kelj može se konzumirati svjež kao salata.
Ljekovita svojstva
Kelj pripada porodici kupusnjača u koju spadaju i prokulice, kupus i cvjetača. Sadrži bolje iskoristiv oblik kalcija nego mliječni proizvodi, a sadrži i veći postotak kalcija po kaloriji nego mlijeko. Kalcij u kelju dolazi u kombinaciji sa magnezijem, koji je neophodan da bi se kalcij iskoristio u organizmu. Kelj je jedan od najboljih izvora vitamina K, a upravo vitamin K regulira hoće li uneseni kalcij biti raspoređen u kosti, ili će ostati u krvotoku i nataložiti se na neko oštećeno mjesto u krvnim žilama. Zato se redovna konzumacija kelja smatra jednim od najefikasnijih načina sprečavanja osteoporoze.
Kelj ima i snažna antioksidativna svojstva, te djeluje antiupalno. Vitamin K u kelju potiče zgrušavanje krvi, štiti srce i pomaže izgraditi jake kosti. Visoki udio kalija svrstava ga u skupinu namirnica koje se preporučaju osobama s visokim krvnim tlakom.
Preventivno djelovanje protiv raka
Preventivna svojstva kelja povezana su s velikim koncentracijama dvije vrste antioksidanata, karotinoida i flavonoida. Od karotinoida, značajni su lutein i beta karotin, koji imaju antioksidativna svojstva i smanjuju rizik od razvoja katarakte, ateroskleroze i kronične opstruktivne bolesti pluća.
Što češće na jelovniku
Svakako se preporuča uključiti kelj što češće u prehranu, bilo da se koristi lišće ili glavice raznih sorti. Stariji kelj potrebno je skuhati jer je svjež teško probavljiv. Kelj se najčešće priprema i najbolji je kuhan u slanoj vodi. Tradicionalni način pripreme uključuje kuhanje u slanoj vodi 40 minuta, dok u potpunosti ne smekša. Kelj se može dodati juhama i varivima, često se priprema u kombinaciji s krumpirima i ječmom. U kombinaciji s bijelim grahom i kobasicom predstavlja tradicionalno portugalsko jelo. Kelj se može začiniti češnjakom, maslinovim ili sezamovim uljem, sokom od limuna, cimetom, ribizlom ili preprženim sjemenkama bora.
Priprema jela s keljom
Kelj se može kuhati u vodi ili na pari, pirjati, puniti nadjevom ili pržiti, te poslužiti kao toplo predjelo, juhu, prilog ili glavno jelo. Vrijeme pripreme ovisi o termičkoj obradi: prilikom prženja iznosi do 5 minuta, u mikrovalnoj pećnici 7 minuta, kod blanširanja i parenja 10 minuta, a prilikom pirjanja 15-30 minuta. Pirjani kelj će uz dodatak češnjaka, limunova soka i maslinova ulja poslužiti kao izvrstan prilog pečenoj ribi. Kao prilog možete pripremiti kuhani kelj pomiješan s kuhanim krumpirom, češnjakom, nasjeckanim peršinom i uljem, okruglice pripremljene s kuhanim keljom, pecivom, jajima i začinima ili varenac od kelja.
izvor:zena.hr
Nema komentara:
Objavi komentar