Što ste sa hranom danas vjerovatno još pojeli

Vrlo je teško znati što se točno nalazi u hrani koju svakodnevno konzumiramo, a ukoliko pomno ne pazimo i ne provjeravamo sastav naveden na ambalaži, postoji velika šansa da unosimo sastojke koje nikada ne bismo ni u ludilu pojeli – od kukaca i umjetnih boja pa sve do konzervansa koji sprečava rast gljivica i plijesni

Današnja hrana nerijetko obiluje aditivima, umjetnim bojama, konzervansima i uljima kako bi joj se poboljšao okus i produljio rok trajanja. Stoga, ako baš i ne obraćate pažnju, postoji velika šansa da ste ove kemikalije pojeli već danas.

Sol
Michael Jacobson, izvršni direktor Centra za znanost u javnom interesu, kaže kako bi se smanjenjem unosa soli za pola moglo spasiti čak 100 tisuća života godišnje. Naravno, azodikarbonamidi razgrađuju sol na tvari koje mogu potencijalno biti kancerogene, stoga je smanjenje unosa soli svakako preporučljivo. Proizvođači hrane počinju smanjivati udjele soli u hrani, no taj proces je vrlo polagan, stoga svakako valja pripaziti na sastav namirnica. Osim u prehrambenim proizvodima, sol se koristi prilikom obrade metala, papira i celuloze, piše esquire.com.

BHA i BHT
Grickalice poput čipsa vrlo često se pripremaju u biljnom ulju, a upravo to ulje može biti opasno za zdravlje nakon što se one upakiraju. Taj se postupak naziva oksidacija. Butilirani hidroksianisol (BHA) i butiliran hydrozyttoluene (BHT) su antioksidanti i konzervansi na bazi nafte koji se koriste u mnogim namirnicama kako bi spriječili oksidaciju i produljili im rok trajanja. Razgradnjom BHA i BHT dolazi do kancerogenih spojeva u tijelu.

Američko ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi navodi kako se BHA može smatrati kancerogenim spojem, no ipak ga je još uvijek legalno stavljati u hranu. BHA se vrlo često koristi i kod gumenih i naftnih derivata te u kozmetičkim proizvodima. Ovaj aditiv može se pronaći u folijama za pakiranje proizvoda, žitaricama, kobasicama, hrenovkama, pljeskavicama, žvakaćim gumama, čipsu, pivu, maslacu, biljnim uljima, kozmetici i hrani za životinje.

Bromirano biljno ulje
Bromirano biljno ulje je obično biljno ulje kojemu je dodan kemijski element brom. Upravo zbog tog dodatka ne morate protresti sokove prije otvaranja jer brominirano biljno ulje ravnomjerno raspoređuje molekule okusa u piću. No dvije odvojene studije pokazale su kako pojedinci koji piju velike količine sokova u konačnici trpe ozbiljne zdravstvene posljedice za koje liječnici krive upravo to ulje. Bromirano biljno ulje zabranjeno je u mnogim europskim zemljama, ali nažalost, u mnogima nije, pa se još uvijek može naći kao sastavni dio gaziranih sokova. Osim u sokovima, ovo ulje se koristi u sprejevima za nos, pjeni za gašenje požara, bojama za kosu te pesticidima.


Kalijev sorbat
Ovaj konzervans sprečava rast gljivica i plijesni u jogurtima, sirevima, želeima, tortama i sušenoj govedini. Kalijev sorbat jedan je od najčešće korištenih konzervansa na svijetu. Centar za znanost u javnom interesu smatra kalijev sorbat sigurnim po pitanju zdravlja, a prehrambeni znanstvenici ističu da bi micanje ovog konzervansa iz hrane moglo izazvati netoleranciju na plijesan kod potrošača.

Dimetil-polisiloksan
Umjetna tvar protiv pjenjenja i zgrušnjavanja ima široku primjenu u prehrambenoj industriji. Dimetil-polisiloksan je na bazi silikona te sprečava pjenjenje ulja za vrijeme, na primjer, prženja pomfrita te produljuje rok trajanja ulja. Nalazi se u gotovo svim vrstama prehrambenih proizvoda, od octa i čokolade pa sve do žvakaćih guma. Ova tvar se također može pronaći u kozmetici te u šamponima.

Kalcij propionat
Ovaj se konzervans često nalazi u kruhu i pecivima, a sprečava ili usporava rast mikroorganizama. Osim toga, često se koristi u duhanskoj proizvodnji kao konzervans. Premda se navodi kao siguran za zdravlje, određeni brendovi kruha kao zamjenu koriste pšenično brašno.

Red 4
Boja za hranu karmin, također poznata i kao K-carmin, Red 4 ili ekstrakt insekta cochineala, dobiva se od kuhanih i zdrobljenih kukaca koji se zovu cochineal. Zbog crvene nijanse upravo se karmin može pronaći u jarkocrvenim bombonima i slatkišima. Kod nekih osoba ova boja za hranu može izazvati alergijske reakcije. Premda je njeno korištenje široko rasprostranjeno, neki proizvođači tvrde da je više ne koriste te da je zamjenjuju bojama baziranim na soku od rajčice.

Umjetne boje
Većina hrane koja se prodaje u Europi i koja sadrži umjetne boje nosi oznake upozorenja o rizicima povezanim s bojama i hiperaktivnosti u djece. Stoga svakako valja čitati sastav na ambalaži, a spomenute boje su sintetizirane od katrana i nafte. Riječ je o jednom od najčešće korištenih aditiva u prehrambenim proizvodima. Umjetna bojila najčešće se nalaze u sokovima, slatkišima, pekarskim proizvodima, žitaricama, pudingu, džemu, kruhu, tjestenini i siru, zamrznutim proizvodima, brzoj hrani i sladoledu.


izvor:tportal.hr